Stručnjaci tvrde da je trajanje života homo sapiensa 100-120 godina. Zašto onda tako malo ljudi danas doživi te godine? Kakvi naučni pronalasci vode dugačkom životu? Šta su kratki peptidi i da li se tajna života nalazi u tim nanopeptidima? Vladimir N. Anisimov, predsednik Gerontološkog Saveza kaže: "Kao što to već znamo, čovečanstvo brzo stari. U zadnjih 160 godina očekivana dužina života se svake godine smanjuje za tri meseca i nemamo razlog za pretpostavku kako će se taj proces promeniti. Istovrenano u zadnjoj deceniji podaci pokazuju popravak tendencije, u Sjedinjenim Državama naprimer, gde očekuju da će više nego pola miliona ljudi doživeti stotu godinu”.
Jedna od mogućnosti je – najaktivnija oblast istarživanja ruskih naučnika - razvijanje peptidnih lekova. Istraživanje je trajalo više nego 35 godina i to u najčuvenijim ruskim institutima: u Sankt Peterburgu, Moskvi, Novosibirsku i drugim gradovima.
Puno eksperimanta je vršeno lekovima i najčešće (više nego 30 eksperimenata) ispituju njihovo dejstvo na produženje života. Utvrđeno je da ovi lekovi smanjuju broj oboljenja i usporavaju proces starenja. Naučnici su izneli svoj program u oblasti prevencije protiv preranog starenja.
Vladimir Nikolajevic Shabalin, direktor Gerontološkog Instituta MŽR, akademik, profesor:
Gerontologija, gerijatrija – postoji više teorija u istraživanju procesa starenja. Najvažnija oblast našeg istraživanja je biološki proces ljudskog života. Tokom dvadesetog veka se očekivan rok trajanja života skoro udvostrucio. U kameno doba su ljudi živeli prosečno 25 godina, u srednjem veku 30-35 godina, dok krajem XX veka već 70 godina.
U ovo doba je čovecanstvo postiglo neki nivo intelektualnog razvoja. Muškarci su počeli da se umešaju u biološki proces života, probali su da žive što je duže moguće. Postoje tri glavna faktora koji omogućuju prevenciju protiv patološkog starenja:
1. hemijski faktor – reguliše neke degeneracije
2. fizički faktor – uticaj sekundarnih procesa na organizam
3. biološki faktor – uticaj preventivnih elementa na proces starenja
Bioregulatori su jako važni za intelektualni razvoj, oni mogu da omoguće ostvarenje naših zahteva i želja.
Vladimir Khatskelevic Khavinson, potpredsednik Gerontološkog Saveza, direktor Bioregulativnog i Gerontološkog Instituta Univerziteta u Sankt Peterburgu i dopisni član Gerontološkog Instituta, RAM kaže:
"Danas prezentujemo istaknuti učinak, metode i tehnike na svetskom nivou koji igraju znatnu ulogu u prevenciji protiv preranog starenja. Ovaj program je efikasan i uspešan u Rusiji."
Rezultati dugotrajnih istraživanja u Bioregulativnom i Gerontološkom Institutu Univerziteta u Sankt Peterburgu su pokazali da kratki peptidi i 2-3-4 aminokiseline, koje se sastoje od peptidnih bioregulatora, regulišu metabolizam i tako nam omogućuju da telo funkcioniše na način kao što to radi mlad i zdrav organizam. Ovako se regeneriše biološko i funkcionalno aktivno habanje kao i nezdrave ćelije i nezdrava tkiva.
Nanopeptid je temelj jednog novog skupa lekova, a to je kompleks peptidnih bioregulatora. Svi eksperimenti potvrđuju da peptidi efketivno utiču na proces starenja.
Ovo je princip delovanja aktivizacionog metabolizma na kompleksnom temelju u ljudskom organizmu i ćelijama. Utiče na nanopeptidnu–kratki lanci 2-3-4 aminokiseline – sekvenciju koja je zapravo jedan ugrađeni informacioni kod, pa ćelije započinju aktivnu sintezu sa belančevinama. Ovaj mehanizam je univerzalni ključ, on se promenom godinama i sam menja pošto je poznato: što je starija ćelija, to sve teže sintetizuje belančevine. Peptidi su bezopasni pošto su aminokiseline i prirodno prisutne u organizmu. Popravljaju proces metabolizma, popravljaju ćelije a tkiva i organi pomoću njih imaju karakteristike mladog organizma.
Protekom godina smo naučili kako da izaberemo peptide za raznovrsne tipove tkiva: kosti, hrskavice, mišici, vaskularni sistem, itd. Naprimer peptidi corpus pineale (deo mozga) kod čoveka stvaraju odgovarajući ritam za proizvodnju melatonina sa strane hormona koji sprečava starenje. Noćni posao je veoma štetan pošto se melatonin stvara samo noću i to za vreme spavanja. Onaj koji noću radi, brže stari.
Institut je od životinjskih i sintetizovanih repromaterijala razvio nekoliko desetina nanolekar-a ali nažalost oni će se u apotekama širom sveta pojaviti tek posle nekoliko godina.