REVILAB SL 04 VRAĆA RADOST KRETANJA
Nedavno su brojna naučna istraživanja dokazala da umerena fizička aktivnost blagotvorno utiče na naše zdravlje. Oni smanjuju rizik od kardiovaskularnih bolesti sprečavanjem vaskularne katastrofe: srčani udar i moždani udar, pomažu u borbi protiv metaboličkih poremećaja, dijabetesa tipa 2 i povećavaju očekivani životni vek. Umerena fizička aktivnost nezamenjiva je komponenta zdravog načina života, obavezna preporuka gerontologa, kao i najvažniji uslov za produženje radnog i aktivnog perioda života. Pored toga, napeta figura zahvaljujući fizičkim vežbama izgleda mnogo privlačnije.
Razmotrimo još jedan dokaz da fizička aktivnost pozitivno utiče na zdravlje ljudi i aktivnu dugovečnost. 2018. godine Lancet je u jednom od najpoštovanijih medicinskih časopisa objavio rezultate druge velike naučne studije o uticaju motoričke aktivnosti na zdravlje ljudi. U ovom slučaju, studiju je sproveo tim naučnika iz Okforda i Jejla i obuhvatila je više od milion učesnika. Otkrića su opisana u članku „Asocijacija između fizičkog vežbanja i mentalnog zdravlja kod 1-2 miliona pojedinaca u SAD-u između 2011. i 2015.: studija preseka“.
Rezultati su uverljivo pokazali još jedan definitivni plus fizičkog stresa na telu, naime značajno poboljšanje mentalnog zdravlja. Fizička aktivnost je odličan alat za prevenciju depresije. Glavni zaključci doneti tokom studije bili su da se fizički aktivni ljudi osećaju prijatno i samouvereno, i pored niskog nivoa prihoda. Podaci govore da će se, bez obzira koju vrstu sporta izabrati, ipak osećati srećnije od nekoga ko vodi sedeći način života. Pokazalo se da su odbojka, fudbal, badminton i, naravno, plesovi najbolji za ljude.
Studija je pokazala da su prosečno mesečno za ljubitelje biciklizma i one koji se redovno bave aerobikom ili vežbama snage, dani provedeni u lošem raspoloženju za 20% manje. Još jedna nedavna studija preporučuje biciklizam kao hobi koji povećava ukupni životni vek.
Međutim, previše fizičke aktivnosti takođe nije dobro. Preterana vežba je nepoželjna jer uzrokuje fizički stres. U našem životu ga i tako ima dovoljno. Mišljenje zapadnih naučnika podudara se sa mišljenjem ruskih gerontologa. Da biste se osećali odlično, preporučuje se da u svoj život uključite redovne treninge od 30 do 60 minuta 3-5 puta nedeljno. Da biste sprečili sarkopeniju (atrofične degenerativne promene skeletnog mišića povezane sa godinama), preporučuje se dodavanje treninga snage 1-2 puta nedeljno. Naravno, za konkretne preporuke trebate da uzmete u obzir pol, starost i zdravlje ljudi!
Ali zdravlje je upravo problem. Da biste ostali aktivni i, kao što smo sada saznali, srećni, potreban vam je zdrav ili barem normalno funkcionalan mišićno-koštani sistem. Podsetimo da se mišićno-koštani sistem sastoji od dva glavna dela: aktivni mišićni sistem (skup kontraktilnih elemenata mišićnog tkiva; osoba ima oko 600 mišića) i pasivni koštani sistem (kosti, zglobovi, ligamenti), koji služi kao podrška mekim tkivima, tačka primene mišića . Ukupnost svih kostiju naziva se kostur (osoba ima oko 220 kostiju).
Prevalencija bolesti mišićno-koštanog sistema u savremenom svetu neprestano raste, a to je povezano sa opštim povećanjem životnog veka ljudi, i sa pogoršanjem okruženja, pogrešnim načinom života, s epidemijom gojaznosti, i sa lošim navikama. Trenutno se degenerativno-distrofične bolesti mišićno-koštanog sistema nalaze kod svake treće osobe u dobi od trideset, a u šezdesetim godinama skoro svima!
Najosetljiviji na štetne efekte je pasivni deo mišićno-koštanog sistema: zglobovi, tetive, ligamenti. A to je zbog osobina njihove strukture. Površine zglobova obložene su hrskavičnim tkivom, koje je vrsta vezivnog tkiva. Ovo je brzo obnovljivo tkivo, što je svakako potrebno kod povećanog opterećenja zglobova. Karakteristika hrskavičnog tkiva je to što je ono lišeno krvnih kapilara i zato se hrani indirektno na dva načina: od periosteuma (tanke ploče između kosti i hrskavice) i preko zglobne kapsule, gde se u sinovijalnoj tečnosti rastvara kiseonik i hranjive materije.
Obično je to dovoljno, ali ova karakteristika objašnjava zašto hrskavično tkivo pati od bilo kakvih vaskularnih patologija. Bilo koje smetnje u protoku krvi automatski dovode do poremećaja u hrskavičnom tkivu.
Hrskavica se sastoji od ćelija i međućelijske supstance. Međućelijska supstanca predstavljena je vlaknima kolagena i elastina koji daju tkivu snagu i polisaharidnim molekulama - glikozaminoglikanima. Glikozaminoglikani su predstavljeni
hondroitinom i glukozaminom. Smešteni su između vlakana i daju strukturi elastičnost i otpornost na udarce zahvaljujući sposobnosti zadržavanja molekula vode u tkivima. Međućelijska matrica je strukturirana i dobro organizovana. Po svojoj je strukturi ćelijska i podseća na sunđer. Ovo stvara povoljne uslove za nagomilavanje toksičnih ksenobiotskih molekula, zbog čega različite intoksikacije i poremećaji metabolizma štetno deluju na ćelijske elemente tkiva: hondrocite i hondroblaste (mlade ćelije). Proizvodnja sinovijalne tečnosti opada, stvaraju se uslovi za degeneraciju tkiva.
Dakle, svaka vaskularna promena, usled koje je poremećen protok krvi u kapilarima, bilo da je reč o visokom krvnom pritisku ili aterosklerotičkim promenama u sudovima, dovodi do problema u ishrani hrskavičnih tkiva.
Loša ishrana, uključujući visokokaloričnu, rafiniranu hranu s niskom hranjivom vrednošću, brzu hranu, dovodi do taloženja toksičnih metaboličkih proizvoda u zglobovima. Pored toga, negativno utiču na zdravlje zglobova: rad na visokorizničnom poslu, život u ekološki nepovoljnom okruženju, hronična intoksikacija i loše navike. Naravno, važna je i nasledna predispozicija, zarazne i autoimune bolesti, kao i metabolički poremećaji (metabolički sindrom, giht), profesionalni sport sa prekomernom traumom. Stresno je kada neke grupe zglobova imaju prekomerno opterećenje, dok druge trpe zbog nedostatka pokreta. Savremene preventivne preporuke kažu: tokom dana treba razviti svaku grupu zglobova!
Uviđajući važnost i široku rasprostranjenost problema, za efikasnu prevenciju i korekciju degenerativnih i distrofičnih patologija mišićno-koštanog sistema, na osnovu savremenih naučnih podataka, stručnjaci za peptide razvili su Revilab SL 04. Visoka efikasnost ovog preparata posledica je sinergističkog delovanja njegovih komponenti.
Revilab SL 04 je novi višekomponentni i multifunkcionaln preparat za podršku i obnovu mišićno-koštanog sistema. Razvijen je na osnovu kompleksa sintetizovanih ultrazvučnih fiziološki aktivnih peptida u rastvoru za sublingvalnu upotrebu. Sadrži peptide hrskavice, mišića i T-vezu imunološkog sistema, kao i čitav kompleks biljnih ekstrakata (nana, kamilica, sladić, esencijalna ulja narandže i karanfilića) i pčelarske proizvode (propolis). Fiziološki aktivni peptidi su dokazani geroprotektori (supstance koje sprečavaju starenje tkiva). Oni usporavaju poremećaj funkcionalne aktivnosti gena u ćelijskom jezgru i regulišu sintezu proteina na ćelijskom nivou, pomažući vraćanje biološke i funkcionalne aktivnosti tkiva na fiziološki nivo optimalan za dato doba.
Preporuke za upotrebu:
Da biste ispravili bolesti mišićno-koštanog sistema:
- zapaljivi i degenerativni procesi u sistemu (artritis, artroza, osteohondroza, osteoporoza, reuma i sl.);
- autoimune bolesti i poremećaji kritičnih tkiva (težina, sistemski eritematozni lupus, opstrukcija i hernija diskova);
- povrede (lom, dislokacije, naprsline, istegnuće ligamenata), oporavak od povreda;
- giht;
- urođena i stečena anatomska supresija (skolioza, kifoskolioza i dr.);
- povećana pokretljivost kostura i kičme, razvijena kao posledica povrede ili bolesti;
- smanjenje gustine nekoliko tkanina (osteoporoza);
- poremećaj u stvaranju novog koštanog tkiva (osteomalacia).
Za preventivne svrhe:
- povremena ili profesionalna aktivnost, praćena preteranim fizičkim opterećenjima;
- slabo pokretljivi ili sedeći način života;
- profesionalna sportska zanimanja;
- poremećaj u ishrani (neuravnotežena, pridržavanje niskokalorične prehrane);
- lečenje sistemskih bolesti uz upotrebu diuretika;
- nasledna predispozicija za bolesti mišićno-koštanog sistema;
- stariji od 45 godina.